Dramske umetnosti

Priprema za prijemni ispit
Na Fakultetu savremenih umetnosti imate priliku da se besplatno pripremite za polaganje prijemnog ispita i na pravi način pokažete svoj talenat na ispitu koji vas očekuje. Na raspolaganju vam je neograničeni broj konsultacija sa predavačima, iskoristite ih na najbolji način. Ne propustite mogućnost da dobijete stručne savete i usmerenja cenjenih umetnika u svojim oblastima.
Prijemni ispit
Prijemni ispit iz glume traje 2 DANA.
Kandidat koji želi da polaže prijemni ispit za osnovne akademske studije GLUME prvog dana ispita pokazuje svoje scenske sposobnosti i to kroz:
- SCENSKE IGRE
- SCENSKE BORBE I AKROBATIKU
- SCENSKI POKRET
Drugog dana ispita kandidat polaže glumu i u obavezi je da pripremi:
- DRAMSKI MONOLOG (samostalan izbor iz domaće i svetske klasične i savremene dramske književnosti),
- KOMIČNI MONOLOG (samostalan izbor iz domaće i svetske klasične i savremene dramske književnosti)
- RECITACIJU (samostalan izbor pesme iz domaće i svetske poezije),
- IMITACIJU (imitacija ličnosti iz javnog života ili neposrednog okruženja).
Predavanja i razgovori sa profesorima su tu kako bi te uputili u etiku i estetiku glume, u metode i načela samostalnog i zajedničkog stvaranja i izražavanja, kao i da bi ti ukazali na sve odgovornosti koje ćeš imati u svom budućem radu i umetničkom delovanju.
Kroz posebne stručne, umetničke i teorijsko-umetničke predmete ostvarićeš svoj pun potencijal. Tvoj glas, telo, govor, pokret, veštine i umetnički izraz postaće tvoji najveći aduti na osnovu kojih ćeš dobiti prve uloge i razviti ih na svoj način.
Predavanja i vežbe ti pomažu da obogatiš svoju sposobnost posmatranja, analize i igre. Takođe, one te upućuju u osnove psihologije kako bi sebe i svoju glumačku ličnost koristio onako kako želiš i u skladu sa likom, žanrom i kolektivom.
Praksa je pokazala da glumci sa Fakulteta savremenih umetnosti dobijaju prve angažmane već tokom studija, što predstavlja retkost u ovoj profesiji. Razloga za to ima mnogo: jedinstven pristup individualnom učenju, izuzetan kvalitet mentorskog vođenja svakog pojedinca, a iznad svega prilike koje otvaraju učestali javni nastupi studenata.
Na studentskim predstavama koje se izvode na atraktivnim scenama, kao i u okviru studentskih filmova, svaki mladi glumac ima priliku da pokaže svoje umeće, koje producenti i reditelji primećuju i oni ubrzo dobijaju uloge.
Šta ćete sve naučiti tokom osnovnih studija glume
Plan i program smera Dramske umetnosti – Gluma napravljen je u skladu sa modernim tendencijama u toj oblasti i sa ciljem stvaranja umetnika sposobnih da odgovore na sve zahteve scenskih nastupa na televiziji, filmu i u pozorištu.
Pogledajte kakve ćete sve kompetencije steći studirajući glumu na Fakultetu savremenih umetnosti:
GLUMA
I godina
– prepoznavanje osnovnih elemenata glume (radnja, odnos, cilj)
– svesno korišćenje glumačkih sredstava (telo, glas, govor, pevanje, pokret, gest, mimika, pokretljivost, ekspresivnost)
– slobodno i kreativno osmišljavanje zabavnih materijala (dečji program, cirkusi, reklame, intervjui, šou-programi i slično)
– primena naučenih elemenata u postavci neverbalnih scena (ili sa minimumom govornih radnji) u dramskoj i komediografskoj formi
– sposobnost razumevanja i analize dramskog teksta
– sposobnost organskog povezivanja govorne i fizičke radnje
– odnos prema partneru kroz elemente sukoba
– primena različitih glumačkih sredstava u drami i komediji
– veštine oslobađanja glumačke igre u zabavnim programima
II godina
– sposobnost analize lika u dramskom tekstu
– sposobnost da primeni spoljašnja sredstva i veštine potrebne za transformaciju (imitativno, od spolja ka unutra)
– sposobnost da liku pristupi identifikacijom i unutrašnjom transformacijom
– sposobnost da samostalno, pa i kritički, interpretira dramski lik svojim stavom (branim, napadam)
– sposobnost pravljenja studije lika
– primena svih veština spoljašnje i unutrašnje transformacije i imitacije
– glumačka sredstva u drami i komediji
III godina
– razumevanje žanra i složenih tehničkih zahteva u glumačkim sredstvima
– veština govorenja stiha kroz teške fizičke pokrete
– rad u složenim zahtevima antičkog stiha, belog stiha, aleksandrinca
– samostalna primena veština kroz analizu i postavku scena iz različitih žanrova
– uključivanje akrobatskih elemenata u renesansnoj komediji i komediji del arte, pevačkih deonica epskog pozorišta
– kompozicija uloge kroz zahtev žanra
IV godina
U prvom semestru akcenat je na složenom psihološkom profilu lika. Studenti sami pišu tekst o problemima ličnosti koju igraju. Zadatak studenta je da napiše predložak, odigra ga i iznese analizu ponašanja uloge koju je odigrao.
U drugom semestru su zastupljeni rad na predstavi i pismena analiza toga rada.
tudent dobija ulogu u predstavi tokom semestra, a tokom te pripremne predstave treba da prođe kroz profesionalni proces stvaranja uloge.
Postupnost u pripremi uloge
a) Analiza ideja teksta i određivanje stila i žanra predstave
b) Pristup situiranju lika u okviru priče
c) Istraživanje podataka za lik
d) Rad na razvoju lika i njegove biografije u koordinatama razvoja priče i događaja u predstavi
e) Odnosi sa pojedinim partnerima, nosiocima radnje sa kojima ima neposredne akcije, kao i sa grupama
f) Zadaci određenog lika u masovnim scenama, kao i u okviru grupe u koordinatama preplitanja radnje i sukoba
g) Samoosećanje i uverljivost
Završni, tj. pismeni rad treba da bude analiza procesa rada na predstavi i sopstvene uloge u njoj.
SCENSKI GOVOR
I godina
– pravilno disanje
– artikulacija (pravilan izgovor glasova)
– gramatička akcentuacija (izgovor i obeležavanje akcenata)
– književna akcentuacija (jasnoća misli – logični akcenat)
– dikcija (tempo, ritam, pauza, intonacija, intenzitet…)
– umetnost pripovedanja i besedna tehnika
II godina
– pozorišni jezik
a) književni srpski pozorišni jezik (crkvenoslovenski, ruskoslovenski, slavjanoserbski i narodni jezik u srpskoj književnosti)
b) usvajanje dijalekatskog oblikovanja (šumadijskog, vojvođanskog, dubrovačkog, bosanskog, crnogorskog, niško-leskovačkog i vranjanskog govora)
c) usvajanje žargonskog govora (ruskog, romskog, mađarskog, cincarskog i albanskog)
– retorika (vojnička, politička, sudska, filozofsko-predavačka, prigodno-svečana i duhovna beseda)
III godina
– versifikacija (umetnost izgovora stiha)
a) poezija za decu
b) sonet
c) epska poezija
d) slobodan stih
e) stih u prevodnoj književnosti
f) aleksandrinac
g) daktilski heksametar
h) stih u dramskoj književnosti
VI godina
a) Poema domaćeg ili stranog pesnika. Cilj je da student savlada govorno oblikovanje poeme
b) Obrađuje se monolog klasične književnosti ili se usavršava tehnika izgovora Šekspirovog stiha. Uz to, najčešće se kroz jedan tematski projekat, sublimiraju sve govorne veštine savladane tokom osnovnih studija na predmetu Scenski govor.
- TEHNIKA GLASA
I godina
– pronalaženje prirodnog glasa
– tehnika disanja
– impostacija glasa
– svesna upotreba prirodnog glasa
– emisija glasa
– upotreba na govornim, glumačkim i dikcijskim zadacima
II godina
– razvoj dinamike glasa
– plač
– smeh
– vrisak
– priprema za scensko pevanje
III godina
– svesna kontrola i upotreba glasovnog aparata
– muzička upotreba glasa
– solo i grupno pevanje
– pevački žanrovi
IV godina
Upoznavanje studenta sa složenijim zadacima i zahtevima mjuzikla
Upotreba glasa kao glumačkog sredstva omogućava studentu da profesionalno i kreativno nastupa u javnosti
Razvijanje glasovnog potencijala, primena i demonstriranje glasovne i vokalne tehnike
Ovladavanje složenijim ritmičkim modelima
Student se sprema za samostalnu interpretaciju pesme/songa, razvija sposobnost za nastupanje u raznovrsnim muzičko-scenskim oblicima. Radi se na savladavanju specifične vokalne tehnike prilagođene glumačko-pevačkim nastupima.
Predavanja i vežbe omogućavaju studentu da usavrši glasovnu i vokalnu tehniku i uskladi je sa interpretacijom, kao i da prikaže glasovne veštine u različitim okolnostima i zadacima. Takođe, radi se na analiziranju muzičkog teksta, scenskoj postavci pesme/songa, usklađivanju glasa, govora, recitativa i pevanja sa pokretom i plesom.
Studenti pripremaju i pokazuju zadatke u određenim žanrovima (komad sa pevanjem, mjuzikl, opereta, song u savremenom komadu itd.).
SCENSKI POKRET
I godina
– osvešćivanje upotrebe neverbalne komunikacije
– oslobađanje od strahova i anksioznosti
– buđenje svesti o sebi i telesnim mogućnostima
– svest o svom telu u pokretu
– odnos sa partnerom u prostoru
– vladanje osnovama dramske igre kroz pokret
II godina
– biomehanika (uspostavljanje balansa)
– zamišljeni partner
– odnosi u prostoru
III godina
– interdisciplinarni teatarski eksperiment
IV godina
Upoznavanje studenta sa složenijim zadacima i zahtevima mjuzikla
• Upotreba glasa kao glumačkog sredstva omogućava studentu da profesionalno i kreativno nastupa u javnosti
• Razvijanje glasovnog potencijala, primena i demonstriranje glasovne i vokalne tehnike
• Ovladavanje složenijim ritmičkim modelima
Student se sprema za samostalnu interpretaciju pesme/songa, razvija sposobnost za nastupanje u raznovrsnim muzičko-scenskim oblicima. Radi se na savladavanju specifične vokalne tehnike prilagođene glumačko-pevačkim nastupima.
Predavanja i vežbe omogućavaju studentu da usavrši glasovnu i vokalnu tehniku i uskladi je sa interpretacijom, kao i da prikaže glasovne veštine u različitim okolnostima i zadacima. Takođe, radi se na analiziranju muzičkog teksta, scenskoj postavci pesme/songa, usklađivanju glasa, govora, recitativa i pevanja sa pokretom i plesom. Studenti pripremaju i pokazuju zadatke u određenim žanrovima (komad sa pevanjem, mjuzikl, opereta, song u savremenom komadu itd.).
SCENSKE BORBE I AKROBATIKA
I godina
– fizičko i psihičko ojačavanje
– gipkost, koordinacija i snaga tela
– akrobatika i borbene veštine primenjene na glumu, scenu i partnera koga treba sačuvati od povreda, uz održavanje uverljivosti pokreta, sukoba i odnosa
– streljaštvo (kurs)
II godina
– vešto, bezbedno i uverljivo odigravanje scena borbe i akrobatskih koreografija
– vešto, bezbedno i uverljivo odigravanje scena borbe i akrobatskih koreografija povezanih sa govorom i pevanjem
– tehnika penjanja na ramena i obrazovanja piramide
– skokovi
– premet
– sklopke
– elementi borbe u stojećem stavu
– oružja – napad i odbrana
– primena bacanja u slobodnoj borbi
– mačevanje
– plivanje (kurs)
III godina
– Scensko korišćenje vatrenog oružja(pravilno držanje i kretanje kao i tehnike izbijanja trenažnog gumenih replika)
– Rad na koreografijama koje studenti sami smisljaju kao i verno reprodukovanje čuvenih svetskih filmskih koreografija
– Scensko mačevanje floretom i rapirom(pravilno držanje i kretanje kao i tehnike izbijanja trenažnih scenskih mačeva tj imitacija mačeva)
– Rad na koreografijama koje studenti sami smisljaju kao i verno reprodukovanje čuvenih svetskih filmskih koreografija.
IV godina
– Scensko mačevanje dugim i svim ostalim stilovima mača (sve epohe od rimskog gladijusa preko srednjovekovnih stilova Evrope i Japana) rad na personalnim, grupnim i fimskim koreografijama
– Objedinjavanje svega naučenog za tri i po godine (tehnike boksa ,kikboksa ,parter borenja ,korišćenja svih oružja integrisanih u svim tipovima koreografija)
SCENSKE IGRE
I godina
– koordinacija pokreta
– artikulisano, osvešćeno telo
– otkrivanje vlastitog telesnog izraza kroz pokret i igru
– osnovi klasičnog baleta
– moderne igre
– istorijsko-društvene igre
II godina
– ponavljaju se osnove klasičnog baleta, moderne igre i različite koreografije istorijsko-društvenih igara korišćenjem složenijih elemenata i kombinacije pokreta i koreografija (valcer, kadril, polka, galop, tarantela, menuet, tango, salsa…)
III godina
– sublimirano znanje raznih domena scenske igre
IV godina
Plan i program podrazumeva ovladavanje elementima klasičnog baleta i njihovo izvođenje kod baletskog štapa i na sredini sale u složenijim formama i ritmičkoj gradaciji u odnosu na prethodne semestre.
Obrađivanje igara XX veka – engleski valcer i mambo – i elemenata ciganske scenske igre uz upotrebu rekvizita (daira i marame).
Zadatak studenata je da od pređenog gradiva na odabranu muziku osmisle i izvedu studentske vežbe (etide/ koreografije) uz mentorstvo profesora.
Scenske igre u osmom semestru osnovnih akademskih studija su u statusu izbornog predmeta. Plan i program prati predmet Gluma, pružajući pomoć i smernice studentima iz oblasti scenskih igara koje su zastupljene u diplomskom projektu predmeta Gluma.
GLUMA PRED KAMEROM
ISTORIJA FILMA
Upoznavanje sa estetskim, tehnološkim i industrijskim razvojem filmske umetnosti – od predistorije filma u 19-om veku, pronalaska filma, njegovog ranog razvoja, sa naročitim naglaskom na razvoju pripovedačke strukture filma, preko ekspresionizma, impresionizma, Sovjetske montažne škole i prelaska na zvučni film, žanrova i studijske strukture u Holivudu, do neorealizma, francuskog novog talasa i mnoštva reditelja u istoriji svetskog filma.
FILMSKA PRODUKCIJA
Razvoj filmske produkcije u svetu, prvenstveno u Holivudu od početka konkurencije između filma i televizije sa produkcionim promenama koje donose nove tehnologije, ulogom agenata za talente i najnovijih promena u produkciji filmova.
FILMSKA UMETNOST
Izučavanje srpskog filma, naročito u posleratnom periodu. Razvoj domaćeg filma i filmske industrije od 50-ih do današnjeg dana.
ISTORIJA SVETSKE I NACIONALNE DRAME I POZORIŠTA
– studenti dobijaju znanje iz opšte i nacionalne drame i pozorišta
PSIHOLOGIJA
– ovladavanje psihološkim pojmovima i teorijama
– mogućnost kreiranja lika na osnovu razumevanja koncepta i teorija ličnosti
– razvijanje psihosomatskog jedinstva umetničkog izražavanja
ENGLESKI JEZIK
– studenti će moći da kažu osnovne podatke o sebi, svojim interesovanjima, mestu u kojem žive, svakodnevnim aktivnostima, studijama
– moći će da koriste pet osnovnih glagolskih vremena, kao i da razumeju tekstove srednje težine iz različitih stručnih oblasti
ITALIJANSKI JEZIK
– od studenata prvog semestra očekuje se da savladaju fonetski i morfološki sistem italijanskog jezika i da usvoje veći deo opšteg vokabulara nivoa A1 Zajedničkog evropskog okvira za žive jezike
– od studenata se očekuje na kraju prve godine da su savladali fonetski i morfološki sistem italijanskog jezika i da su usvojili osnovni i opšti vokabular nivoa A1 Zajedničkog evropskog okvira za žive jezike
OSNOVI MARKETINGA
(izborni predmet)
– sticanje praktičnih veština kao što su timski rad, sposobnost pregovora, priprema biznis planova…
![]() |
Predupisni ROK je otvoren. |
PRIJAVI SE I POSTANI DEO KLASE 2025/26 » |