Postoji jedna stara češka poslovica koja kaže da čovek živi jedan život za svaki jezik koji nauči. Ako znaš samo jedan jezik, onda živiš samo jedan život.

U današnje vreme, kada je edukacija kategorija koja ne pravi diskriminacije niti među polovima, niti među nacijama i rasama (ili se barem nadamo da je tako!), prirodno je znati više od jednog jezika.

Govor definiše ljudska bića

Iako postoje životinjske vrste koje imaju genetski zapis samo dva posto različit od našeg, osnovna karakteristika po kojoj se ljudi razlikuju od svih životinja je govor. Govor je jedna od karakteristika koja definiše ljudska bića, a njegova upotreba je u samom centru ljudskih aktivnosti i interakcije.

Jezik je sistem simbola pomoću kojeg pojedinac opisuje kako spoljašnji, realni svet koji ga okružuje, tako i svoj unutrašnji svet, ali i njihov međusobni odnos. Učenje jezika je veoma važna tema proučavanja ljudskih kognitivnih sposobnosti. Iako ljudi mogu da komuniciraju i van kategorija jezika, jezik je osnovno, a i najkompleksnije sredstvo pomoću kojeg upoznajemo misli drugih ljudi.

Različiti jezici – različiti pogledi na svet

Učeći karakteristike različitih jezika, lingvisti pokušavaju da nađu sta je to različito, a šta zajedničko za sve jezike. Postavlja se zato i pitanje – da li učiti neki jezik, znači ujedno i učiti da razmišljamo na tom jeziku?

Čuveni naučnik Benjamin Whorf 1956. godine iznosi sada već čuvenu hipotezu po kojoj kaže da sposobnosti koje koristimo kako bismo shvatili svet potiču iz našeg sopstvenog jezika, pa stoga govornici različitih jezika poimaju svet na različite načine. On dalje zaključuje da jezik koji učimo oblikuje način na koji percipiramo realnost i mislimo o njoj. Dakle, učiti jezik znači učiti da mislimo, a ne da govorimo!

„Oni koji ne znaju nijedan strani jezik, ne znaju ništa ni o svom maternjem.”

– Johann Wolfgang von Goethe.

Učenjem stranog jezika učimo i o svom maternjem

Učenje stranog jezika pruža nam mnogo više od mogućnosti komunikacije na tom jeziku. Kada učimo neki jezik, suočavamo se sa drugačijim jezičkim sistemom od maternjeg.

Upravo zbog toga pokušavamo da shvatimo kako taj sistem funkcioniše i, poredeći ga sa sopstvenim, zapravo učimo i o svom i o stranom jeziku.

Autor: Aleksandra Đorđević, profesorka italijanskog jezika